BIBER 03
Te subotnje noći alarm je zvonio u vreme kada obično ležem u krevet. Nakon jutarnje rutine seo sam u auto i krenuo na put. Svakog petnaestog u mesecu vašar je u Šidu, gradiću u Sremu na srpsko-hrvatskoj granici. Vožnja do tamo odavno je već naučena, svaka...
BIBER 01
Majka uzme bocu mlijeka s kućnog praga, prelije ga u posudu i stavi kuhati. Okrene se prema meni dok se umivam nad kamenim sudoperom. „Požuri, sine, nestat će kruva. I kupit ćeš u Kaže dvaest deka mermelade“, reče, dobacivši mi na stol kratke hlače i majicu....
BIBER 01
Voz je milio gotovo nečujno, kao da hoda na prstima. Pored pruge – napuštena kuća, izrešetana i spaljena. Umesto prozora zjape dve velike rupe, kao raširene oči u strahu od umiranja. Na ugljenisanom drvetu načičkane vrane poput crnih trulih plodova rata. Vrane...
BIBER 01
Stoga želimo da pozovemo autorke i autore da na nov i kreativan način razmišljaju o pomirenju i da nas inspirišu pričama koje prevazilaze postojeće predrasude i ušančena neprijateljstva, pričama koje pomjeraju granice. I da time možda daju potreban poticaj...
BIBER 01
„Tata, reci mu da prestane!“ vriskala je moja kći Sara dok je natjeravala svoga brata, koji je trčao oko kuće s isplaženim jezikom. „Dino, daj prestani, nerviraš svoju sestru“, dovikujem mu, ali on nastavlja trčati, mašući s cvjetnim vijencem koji je Sara s...
BIBER 01
Pogledi koje su razmenjivali podsećali su katkad na mekani pliš, a katkad na preteće strele. Nije bilo jasno da li su hteli da sede jedno nasuprot drugog ili su hteli da ustanu, psujući, i da se više ne vide. „Dođavola!“, rekao bi Ardijan. „Dođavola i s...
BIBER 01
Priča je istinita, imena likova su izmenjena. Svjetlosni val pomiješao je prostor te ju zbunio. Umjesto da bude na vidiku, Lucija se sakrila iza monitora. To što je vidjela ubrzalo joj je rad srca, a svjetlost zasjala mekom toplinom kroz dušu. Napregnula se za...
BIBER 01
Dedu smo zvali Deda iako nije bio deda nikome od nas. Nismo znali je li on uopće deda. Ima li negdje u nekom gradu ili selu djecu i unuke. Kako se ponašao prema djeci, zaključili smo da nema. Deda je govorio da smo „gamad“ i „štetočine“. Par puta nam je rekao i...
BIBER 01
Pred velike raspade, događala su se masovna, mada neorganizovana, samoubistva. Svaka stvar u životu izgubila je smisao! Ljudi su razgovarali sami sa sobom i bili zatvoreni u sebe, sami sa svojim problemima. Samo je mali deo revolucionara i disidenata održavao...
BIBER 01
Umirovljeni nadnarednik Jozo iz gepeka vadi ribičke štapove. Sinčić Matan postavlja ih na podmetače, vadi tronošce i otvara suncobran. „Ćaća, ćaća, pogle drugu stranu, opet čejeni došli pecat.“ Otac Jozo, bojovnik s tisuću dana u borbenom sektoru, motri...
BIBER 01
Ušli su zajedno u prazan kupe, a sneg je ostao napolju. Zreo, ozbiljan sneg. Bez svetla u kućama, bez kuća, bez zemlje oko kuća. Samo sneg. Koji ne prestaje i postaje još ozbiljniji. Belo. I voz koji vozi kroz belo. I kroz crno, jer je noć – i napolju i unutra....
BIBER 01
Kad je konačno izašla, nitko nije rekao ništa, samo ju je jedna ruka krišom primila za prste. Brzo ih je iščupala i zavukla u džep. Nekoliko minuta ranije, ona je sa svojih ruku isprala svu nježnost. Odstranila ju je s dlanova i prstiju, trljajući kožu tekućinom za...
BIBER 01
U ovoj nemilosrdnoj noći, izgubljen sam u samoći tmine! Prazan dubak, žarki plamen… lud kao kiša u ovoj noći. Udahni, skupi snagu za suočavanje sa stvarnošću, kao što se munja u plamenu odbija o vrhove planine! Dragi razdvojen od svoje drage, granica iscrtana...
BIBER 01
Vuk je podigao oči prema gore. U njima još uvijek živješe treperenje nekolicine zvijezda ovdje-ondje porazbacanih po svodu, kad je s očnjacima navalio na svoju šapu uhvaćenu u zamku. Šiknula je krv po snijegu kojim se vukao dah prosinačkoga prevečerja i rasplitao...
BIBER 01
Što sve može predstavljati jedna mala, šarena, staklena kuglica? Ukras? Dar? Kliker? Ta pitanja vrzmaju mi se po glavi, dok kao putnik prolaznik prolazim ulicama Beograda. Gledam dva dječaka u sjeni kržljavog stabla, kako se veselo igraju klikera na prašnjavoj...
BIBER 01
Trećeg u mjesecu svibnju ili maju, Otac je odlučio da se vraćamo. Mami su se zjenice raširile, nalikovale su zjenicama nakon prvog jointa koji sam smotala u dvorištu Bakine kuće. Sestra je od šoka ispustila zdjelu sa zobenim pahuljicama koja je proizvela oštar...
BIBER 01
Ostajemo sami, vetrovi i terijeri trče šumom, laju. Dok si rekao piksla, neko se nekome dao, da mu ovaj vidi šta to jede njegovu dušu. Neko nekome pao u ruke i tu hoće da ostane, suv i spreman na smrt. Tako dani prolaze. U šumi stoji zamka u koju je moguće staviti...
BIBER 01
Zvala se Amira, ali nije mi pružala ni mir niti me ostavljala na miru. Amira. Stigla je s roditeljima u onom valu kad se mnogo takvih poput njih doselilo u zemlje kao što je moja. Učenici su ju prihvatili koliko-toliko ili se barem činilo da se trude prihvatiti ju....
BIBER 01
Sjedio je u kafiću i gledao kako iz kombija iznose kartonske kutije i crne vreće. Slagali su ih pred ulaz u zgradu i vraćali se po još. Vojničke, ulaštene čizme kretale su se brzo i uigrano, izgledalo je kao da na tih nekoliko metara prostora izvode neki gluhi,...
BIBER 01
Imam tog nenormalnog psa. Seksualno frustrinanog, kao što je onaj kog je Safran For maltretirao u Ukrajini. Psi moraju da šetaju. Ovaj moj bar tri puta na dan, jer tada manje, malo manje, naskače i dahće na tabure, sušilicu za veš, komšinicinog malog od šest godina....
