Autor-ka / Naslov priče / Biografija / Zbirka
Aida Šečić Nezirević
Pogača
Aida Šečić Nezirević (Zenica, 1978.) po struci je lektorica. Dobitnica je nagrade Fra Grgo Martić za poetski prvijenac "Lutke" (2011.), nagrade Fondacije za izdavaštvo FBiH za roman "Vraćanja" (2020.), III nagrade na konkursu Write Queer (2021.), II nagrade na konkursu Marija Jurić Zagorka (2022.), te nagrade za najbolju monodramu na regionalnom festivalu Inbox (2022.) Učestvovala je na književnom festivalu Na pola puta (2018.). Piše poeziju, prozu, drame i bajke, lektoriše i bori se za rodnu ravnopravnost u jeziku.
Kontakt: aida_secic@yahoo.com
Albina Idrizi
Gluvonema
Albina Idrizi (1966.) studirala je albanski jezik i književnost na Univerzitetu u Prištini. Od 2014. godine članica je predsedništva Udruženja pisaca Kosova, a od 2018. do 2022. godine vrši dužnost potpredsednice Udruženja. Objavila je tri zbirke poezije, jednu zbirku priča i tri romana. Njen roman „Hijet e kullave“ (2009.) preveden je na rumunski. Za roman „Përsëri mars“ (2019.) dobila je nagradu Anton Pashku za najbolji prozni rad. Živi u Gnjilanu.
Kontakt: al.bina@live.com, www.albinaidrizi.com, Instagram: albina.idrizi
Amina Kaja
Na dnu šoljice
Amina Kaja je aktivistkinja i studentkinja Opšte medicine Univerziteta u Prištini. Predstavlja Kosovo kao Mlada evropska ambasadorka, a ambasadorka je i u kampanji Saveta Evrope "Blokiraj mržnju. Podeli ljubav!" Tokom godina je provela 600 sati volonterskog rada s organizacijama kao što su EU, USAID, UN i YIHR. Deluje kroz umetnost – od crtanja, slikanja i grafičkog dizajna, do poezije i performansa. Amina se nada da će umetnost i aktivizam u budućnosti kombinovati s medicinom i hirurgijom.
Instagram: @aminakaja.ak, Facebook: amina.kaja.77
Ana Jugo
Crtice iz života izbjeglice
Ana Jugo rođena je 1988. godine u Sarajevu. Ljubav prema knjiženosti razvila je u ranom djetinjstvu, a njene pjesme i eseji su redovno objavljivani u školskom listu. Tokom studija učestvovala je u brojnim studentskim razmjenama, gdje je otkrila strast prema putovanjima i interes za socijalne teme i aktivizam. Živjela je u više država na dva kontinenta što je oblikovalo njene svjetonazore i poslužilo kao inspiracija njenom pisanju. Dobitnica je više nagrada za poeziju i kratke priče.
Ana Kutleša
Doba linjanja
Ana Kutleša (Rijeka, 1985.) povjesničarka je umjetnosti i kustosica iz Zagreba. Članica je kustoskog kolektiva BLOK, posvećenog produkciji, edukaciji i istraživanju u području društveno angažirane umjetnosti. Autorica je više istraživačkih tekstova, a njene su kritike, eseji i prikazi objavljeni u različitim domaćim medijima. Pohađala je radionice kratke priče u Centru za kreativno pisanje i klubu Booksa, a njena priča "Redukcije" uvrštena je u zbirku "Dekameron 2020: priče iz karantene" (ur. Cerovac/Kurilić/Mežnarić, vlastita naklada).
Andrea Hribar Livada
Djevojčica
Andrea Hribar Livada rođena je 1976. godine u Zagrebu. Prvi radovi objavljeni su joj u reviji Kana u izdanju Kršćanske sadašnjosti gdje je surađivala i kao urednica rubrike za mlade. Dječje pjesme i priče objavljivane su joj u dječjim časopisima Radost i Zvrk. U uredništvu časopisa Zvrk radila je 1997. i 1998. godine, a 1998. godine izdana joj je slikovnica "Dar svetoga Nikole", u izdanju Teovizije. Idejna je začetnica i glavna urednica časopisa za djevojčice Luna koji je izlazio 2009. i 2010. godine, te časopisa za trudnice i roditelje Mamino sunce koji izlazi od 2004. do danas.
Kontakt: andrea@optimamedia.hr
Anica Marcelić
Kava s Jelenom
Anica Marcelić rođena je u Ričicama 1955. godine. Školovanje hotelijersko-turističkog smjera završava u Zagrebu, gdje i odrađuje radni vijek. Pisanju kratkih priča vraća se 2018. godine, nakon poduže stanke. Objavljuje u raznim časopisima i na internetskim stranicama. Povremeno se javlja na književne natječaje gdje je često među finalistima, ponegdje i nagrađena. Kratke priče su joj uvrštene u nekoliko skupnih zbirki.
Kontakt: anica.marcelic@gmail.com
Ante Storić
Zemlja sreće
Ante Storić živi i radi u Šibeniku, gdje je i rođen 1980. godine. Autor je kratkih priča, kratkih igranih filmova, dokumentaraca, glazbenih videospotova i rap poezije. Ovo mu je drugo sudjelovanje na konkursu Biber.
Kontakt: ante.storic@gmail.com
Dražana Marković Krezić
Graho
Dražana Marković Krezić rođena je 1956. godine u Mostaru. Djetinjstvo je provela u Duvnu, sada Tomislavgradu, i smatra ga svojim zavičajem. Završila je studij arhitekture na Arhitektonsko urbanističkom fakultetu u Sarajevu. Kao arhitektica je radila u Mostaru, Duvnu, Hamburgu, Grazu, Samoboru i Zagrebu. Majka je dvije odrasle kćerke. Borkinja je za ženska prava i jednakost svih. Sada živi i radi u Zagrebu i Mostaru. Odrastajući u Duvnu, maloj sredini tada na tromeđi Bosne i Hercegovine i Dalmacije, zavoljela je knjige.
Dubravka Tintor
Moja baba Anica
Dubravka Tintor rođena je u Rijeci 1987. godine. Godine 2014. završava studij glume na Akademiji umetnosti Novi Sad i stječe naziv master dramski i audiovizuelni umetnik. Godine 2016. završava program stručnog osposobljavanja u Gradskom kazalištu lutaka Rijeka. Članica je Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Godine 2021. izdaje zbirku "Vezali smo želje u šarene krpice" (naklada Redak, Split) gdje uz poeziju potpisuje ilustracije i dizajn naslovnice. Nove pjesme su joj objavljene u Balkanskom književnom glasniku 2022. godine.
Kontakt: dubitintor@gmail.com
Dušan Radaković
Vaške
Dušan Radaković rođen je 1968. u Zrenjaninu. Piše priče.
Ena Katarina Haler
Kada uđem u kuću, ugasim svjetlo
Ena Katarina Haler rođena je 1996. godine u Osijeku, Hrvatska. Objavila je 2019. godine roman „Nadohvat“ za koji je dobila nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“, za najbolje prozno djelo, i „Josip i Ivan Kozarac“, za knjigu godine. Trenutno završava diplomski rad na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, radi kao kulturna novinarka, piše književne kritike i eseje.
Kontakt: enakatarina.haler@gmail.com
Ernad Osmić
Zaključci sa sastanka mjesne zajednice na kojem nije bilo suzdržanih
Ernad Osmić rođen je 30. septembra 1989. u Brčkom. Od 1992. do 1999. godine živio je u Hamburgu. Nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu, u Brčkom završava gimnaziju, a 2012. godine studij Bosanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Godine 2014. postaje magistar iz iste oblasti. Objavio je dvije knjige poezije: "Inat jezika" (2016.) i "Bosanski robot" (2018.). Radi kao nastavnik bosanskog jezika i književnosti u Brčkom.
Goran Janković
Priča cijela, a čovjek…
Goran Janković rođen je 1959. u Zenici. Diplomirao filozofiju i opštu književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Od rata živi u Ljubljani gdje je, u KUD-u France Prešeren, pokrenuo i dvije decenije vodio izdavačku djelatnost. Prevodi sa slovenačkog. Sporadično se javlja u regionalnoj periodici. Knjige: 1993. roman "Riječ-dvije o Petroniju"; 1995. "O prostim stvarima – forma emigrantica"; 1997. haiku "Dok oblaci promiču"; 2013. roman "Događaj na brdu iznad puta"; 2001. "Antologija kratke priče ex YU" (1990-2000.).
Kontakt: rudolf@kud-fp.si
Lana Bunjevac
Crveni neboder
Lana Bunjevac je freelance novinarka iz Zagreba, a prije toga bila je dugogodišnja novinarka Jutarnjeg lista i Globusa, te novinarka i lektorica glazbenog portala Muzika.hr. Diplomirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu i novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a magistrirala sociologiju i socijalnu antropologiju na Central European University u Budimpešti. Članica je Hrvatskog društva filmskih kritičara. Objavila jedno poglavlje u knjizi „Svijet jazza - Od Adorna do Johna Zorna“. Piše svakodnevno, čak i kad ne objavljuje.
Lidija Deduš
Fertik
Lidija Deduš rođena je 1977. godine. Napisala je tri zbirke poezije i jednu dramu, a radi na romanu i zbirci kratkih proza. Za poeziju je dobila tri nagrade, a tekstovi su joj prevođeni na engleski, francuski, makedonski, litavski i grčki jezik i objavljivani u časopisima u Hrvatskoj, regiji i inozemstvu. Za najbolji suvremeni dramski tekst dobila je 2022. godine nagradu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Članica je Hrvatskog društva pisaca. Živi s dva mačka, radi i piše u Varaždinu.
Kontakt: dollutkica@gmail.com, Facebook: erzsebethorko
Miloš Perišić
Reči
Miloš Perišić (1992.) dolazi iz Aranđelovca. Studirao je književnost u Beogradu. Godinama je živeo u Rimu i Amsterdamu, a u Srbiju se vraća 2021. godine, kad počinje da piše za LGBT magazin Optimist. Naredne godine sa pričom "Boršč" osvaja 3. mesto na konkursu za Nagradu Miodrag Borisavljević, a sa pričom "Rutava Mara" Nagradu Leposava Mijušković za najbolju priču sa LGBT tematikom. "Rutava Mara" je iste godine pročitana u emisiji "Putevi proze" na Radio Beogradu. "Boršč", "Rutava Mara" i "Reči odlomci" su iz dva neobjavljena romana za koje traži izdavača.
Instagram: soul_rodeo
Naida Mujkić
Kolačić sreće
Naida Mujkić rođena je u Doboju (BiH) 1984. godine. Prvonagrađena na književno-kulturnoj manifestaciji Slovo Gorčina u Stocu: nagrada Mak Dizdar mladom pjesniku za prvu zbirku neobjavljenih pjesama, 2006. Učestvovala je na nekoliko internacionalnih književnih festivala. Njena poezija prevedena je na nekoliko jezika i objavljena u književnim časopisima i antologijama širom svijeta. Doktorirala je iz oblasti književnost. Objavila je sedam knjiga poezije. Članica je Društva pisaca BiH, kao i PEN Centra BiH. Trenutno piše kolumnu za časopis Publishers Weekly u Sharjahu.
Sanja Mučkajeva Vidanovska
Zovem se Mama
Sanja Mučkajeva Vidanovska rođena je 12.5.1967. godine u Bitoli. Osnovno i srednje obrazovanje završila je u Bitoli, diplomirala na Fakultetu šumarstva u Skoplju, a magistrirala na odseku za menadžment u obrazovanju. Objavila je romane "Grešnici", "Grešnici 2", "Samica", "Peta priča", "Novembarska raskršća" i "Bogovi imaju Internet", te zbirku poezije "Poezija za mesečinu". Roman "Novembarska raskršća" preveden je i objavljen u Turskoj. Njene priče su prevedene i objavljene u Rusiji. Njena dela su objavljena u zbornicima i antologijama na makedonskom, grčkom, bugarskom, srpskom i italijanskom jeziku.
Kontakt: sanjamuchkaeva@yahoo.com , Facebook: sanja.muchkajevavidanovska
Senad Jusić
Vrtlozi
Senad Jusić neformalni je umjetnik. Rodio se, radi i živi u Bugojnu. Elektrotehničar po struci, društveno angažovan po inerciji, baštini ideje slobode, istine i pobune. Prozaist i poeta, okušava se i u muzici. Objavio dvije knjige, dokumentarističku prozu „Posljednji napad Prve čete“ i zbirku satire „Smrt općinskog vijećnika i druge jezive priče“. Piše kolumne i kritike na portalima, recituje za astalima. Neke od priča i pjesama ušle su u zbirke regiona.
Kontakt: gornjikopcic@gmail.com
Slađana Nina Perković
Nešto mračno što mama nosi u sebi
Slađana Nina Perković rođena je 1981. godine u Banjaluci. Diplomirala je novinarstvo na Univerzitetu u Banjaluci i političku komunikaciju na Sorboni. Radila je kao novinarka za brojne evropske, kao i medije u bivšoj Jugoslaviji. Autorica je zbirke priča "Kuhanje" (2017.) i romana "U jarku" (2020.) koji je ušao u širi izbor za NIN-ovu nagradu, te regionalnu nagradu Meša Selimović, a 2022. godine dobio i posebno priznanje žirija Evropske nagrade za književnost. Slađana živi, radi i piše na relaciji Banja Luka – Pariz.
Srđan Miljević
Rat je ružna reč
Srđan Miljević (1985.) diplomirani je filolog opšte književnosti i teorije književnosti i master menadžer u kulturi. Angažovan je na projektima u oblasti ljudskih prava i pomirenja. Njegove priče nagrađivane su na regionalnim konkursima u Zagrebu, Banja Luci, Beogradu, Nišu… Priča „Ja, dželat“ nagrađena je drugom nagradom na Festivalu europske kratke priče 2017. Na projektu Write the Change bio je mentor kreativnog pisanja mladima iz regiona. Prvu zbirku kratkih priča „Svima nam je prvi put“ objavljuje 2019. godine. Živi i radi u Beogradu.
Tena Lončarević
Kava, komšinice
Tena Lončarević rođena je 1978. godine u Vinkovcima. Profesorica je hrvatskoga jezika i književnosti, živi i radi u Županji. Tekstove je objavljivala na raznim internetskim portalima i u časopisima. U nakladi Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima 2020. godine objavljuje zbirku kratkih priča „Nijemi monolozi“. Voli svoju obitelj, riječi, fotografiju i psa.
Vasilije Perović
Razmera boga… separat
Vasilije Perović rođen je 1951. u Rigi (Letonija) u braku majke Ukrajinke i oca Crnogorca. Tokom studija radio je u čuvenom beogradskom studentskom klubu KST i listu Student kao grafički dizajner, karikaturista, scenarista i scenograf. Nakon profesionalne karijere project managera, u Kijevu je 1997. godine osnovao LFG, studio interijerskog i grafičkog dizajna i pritom realizovao 52 uspešna projekta tokom 20 godina... Godine 2021. počeo je pisati i "Razmera boga" je jedna od priča iz neobjavljenog omnibusa kratkih priča LOO o njegovoj babi Cvijeti. Živi i radi u Beogradu.
Kontakt: perovic.vasilije@gmail.com
Vesna Todorovska
Suze isto bole
Vesna Todorovska rođena je 1970. godine u Kumanovu, gde živi i radi. Uspešna je na privatnom i poslovnom planu. Njena dvadesettrogodišnja karijera ispunjena je mnogim obukama i nagradama koje je dobila sa svojim učenicima. Diplomirala je 1995. godine na grupi za Makedonski jezik na Filološkom fakultetu. Piše prozu i poeziju. Kratka priča u zbirci Biber 05 njen je prvi objavljeni tekst u prozi. Očekuje uskoro objavljivanje zbirke pesama. Njena misao vodilja je: „Popni se na planinu, ne da bi svet video tebe, nego da ti vidiš njega.”