BIBER 01
Tak, tak, tak, odjekivale su drvene nanule. Brzo, brzo, brže. Tak, tak, po kamenu putu ugore pored njihove kuće. Tak, tak, kucalo je srce jače od drvenih nanula. Eno, ondje, još malo, vidim visoku avliju, drvenu portu. Još jedan korak ili tisuću. Milana nije bila...
BIBER 02
Škrip, škrip, škrip. Snijeg pod njegovim nogama stvarao je nekakvu kompoziciju. Jednoličnu, u istom taktu i ritmu, koja je, unatoč tome, sličila glazbi. Čizme su mu upadale u duboki snijeg i ostavljale za njim primjetna udubljenja. Koračao je s naporom, i s naporom...