Autor-ka / Naslov priče / Biografija / Zbirka
Bojana Savić
Ustani da stojiš
Bojana Savić rođena je 1985. u Šapcu. Diplomirala je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, odsek Konzervacija i restauracija slika. Na tom fakultetu od 2010. godine radi kao saradnica u nastavi, a od 2022. godine kao docentkinja. Bavi se konzervacijom i restauracijom slika, slikarstvom, tradicionalnim pevanjem i pisanjem kratkih priča. Udata je, majka dvoje dece.
Kontakt: Instagram @seoskamlada
Danijela Repman
Erzähle mir etwas über dich
Danijela Repman (Sombor, 1976.) završila je master studije komparativne književnosti. Objavljene knjige: „Cikličnosti“ (1997.), „Tragom rasutih trenutaka“ (2014.), „Mesto za savršen beg“ (2015.), „Kvadratno disanje“ (2018.), „Šećer, led i varikina“ (2021.), „Stolica bez naslona“ (2024.). Priznanja: finale 14. festivala europske kratke priče, Zagreb-Rijeka (2015.), nagrada Vranac za najbolju kratku priču (2016.), prva nagrada Beogradskog festivala za poeziju i prozu (2018.), prva nagrada na 4. konkursu Marija Jurić Zagorka (2024.).
Kontakt: danijelarepman@gmail.com
Dragan Simonovski
Snijeg
Dragan Simonovski piše priče koje, verovatno, nikada neće objaviti, jer je, iskreno, sam život zaplet najprivlačniji za čitanje. Preko dana stručnjak za odnose sa javnošću, noću postaje slučajni filozof. Ovaj retki zapis pogled je kroz ključaonicu.
Kontakt: dragecc@gmail.com
Emina Đelilović-Kevrić
Petrović
Emina Đelilović-Kevrić (Travnik, 1989.) živi u Vitezu. Magistrirala je b/h/s jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zenici. Objavila je sljedeća djela: zbirku poezije „Ovaj put bez historije“ (Dobra knjiga, 2016.), zbirku kratkih priča „Izbrisani životi“ (Dobra knjiga, 2021.), zbirku poezije „Moj sin i ja“ (Planjax, 2021.), ilustrovanu bajku za djecu „Tale about the Boy Adi and the Computer“ (projekat Stockholm 2023/2024).
Kontakt: eminadjelilovic@gmail.com
Irena Skopljak Barić
Ptice.
Irena Skopljak Barić (Zenica, 1982.) profesorica je hrvatskoga i ruskog jezika i književnosti. Pojedine su joj kratke priče i pjesme nagrađene, pojedine pohvaljene i objavljene u različitim publikacijama. Objavljivala je i u književnim časopisima, na internetskim portalima, te na Trećem programu HR-a. Jedna je od organizatorica Zagorkinih književnih dana u Vrbovcu u sklopu kojih se dodjeljuje nagrada ZA najbolju GORKU priču. Dosad je objavila pjesničke zbirke „Neprivezani“, „Plava mahovina“ i „Moja“, te slikovnicu „Ja žir, vjeverica Vera i jedno daleko jezero“.
Ivana Dilber
Kolekcionar
Ivana Dilber rođena je 1974. u Splitu. Studirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Živi i radi u Tomislavgradu. Dobitnica je nagrade za kratku priču nadahnutu djelima ili životom A. G. Matoša i nagrade Marija Jurić Zagorka ZA najbolju GORKU priču.
Jelena Vukotić
Leto koje smo čekali
Jelena Vukotić (Karlovac, 1982.) piše prozu. Završila je Filološko-umetnički fakultet u Kragujevcu. Nagrađivana je na konkursu biblioteke Braća Nastasijević iz Gornjeg Milanovca i na FELIS-u iz Lazarevca. Priče i eseje objavljuje u časopisima i zbornicima u zemlji i regionu. Čeka da neko pročita rukopis za njen prvi roman.
Kontakt: jecajovanovic@gmail.com
Jeton Musliu
Košmar
Jeton Musliu (1980.) diplomirao je novinarstvo i masovne komunikacije u Prištini. Ima i master iz elektronskih medija. Radio je za pisane i elektronske medije u zemlji, regionu i Evropi. Dobitnik je više nacionalnih i međunarodnih nagrada za istraživačko novinarstvo. Godine 2009. proglašen je novinarem godine na Kosovu. Trenutno je urednik informativnog programa na Javnoj Radio-televiziji Kosova (RTK). Poseduje želju za pisanjem, ali ne i hrabrost da objavljuje. Kratka priča za Biber prva je iz oblasti književnosti koju se usudio da pošalje u javnost.
Kontakt: jeton.musliu@live.com, FB @jetonmmusliu, Instagram @jetonmmusliu/ jmm_rks, Linkedin Jeton M Musliu, X Jeton Musliu
Marija Krtinić Veckov
Kora smreke
Marija Krtinić Veckov (Smederevska Palanka, 1986.) diplomirala je Opštu književnost i teoriju književnosti u Beogradu. Godinama je radila kao novinarka kulture u listu Danas. Autorka je zbirke priča „Materice“ (Treći Trg, Srebrno drvo i Studentski kulturni centar Kragujevac) i zbirke pesama „Zazidana“ (IP Prometej). Dobitnica je nagrada Laza K. Lazarević, Trenutak kada je meni počeo rat, edicije Prvenac, te bila u užem izboru za nagrade Novica Tadić, Mak Dizdar, Milica Stojadinović Srpkinja i Vitalove nagrade. Živi i radi u Norveškoj.
Marija Starčević
Treba nešto da uradim sa cipelama
Marija Starčević je rođena 1982. godine u Beogradu, gde je završila osnovnu i srednju školu, kao i osnovne i master studije na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Od 2010. godine radi kao profesor srpskog jezika, lektor i content writer. Prati aktuelne društveno-političke teme o kojima piše u štampanim i elektronskim medijima. Majka je dve devojčice.
Marijana Čanak
Haljina
Marijana Čanak (Subotica, 1982.) završila je studije književnosti u Novom Sadu. Piše prozu. Dvostruka je dobitnica književne nagrade „Laza K. Lazarević“ za najbolju neobjavljenu savremenu pripovetku i prva laureatkinja nagrade „Voja Čolanović“ za najbolju pripovedačku knjigu (2023.). Objavila je knjigu proze „Ulični prodavci ulica“ (2002.), zbirku priča „Pramatere“ (2019. prvo izdanje, 2023. prošireno izdanje), roman „Klara, Klarisa“ (2022.) koji se našao u finalu NIN-ove i Vitalove nagrade, zbirku priča „Put od crvene cigle“ (2023.) i roman „Svetlo trojstvo“ (2024.).
Kontakt: https://www.marijanacanak.com/
Mehmet Elezi
Crno štene
Mehmet Elezi (1949.) je novinar, lingvista, diplomata. Diplomirao je albanski jezik i književnost na Univerzitetu u Tirani, a zatim specijalizovao filozofiju. Autor je 12 romana, nekoliko zbirki priča, poezije, eseja i političkih analiza. Autor je „Rečnika albanskog jezika“, sa 41.000 reči koje se ne nalaze u rečnicima Akademije nauka, kao i nekoliko knjiga o pitanjima savremenog albanskog jezika. Radio je kao novinar i direktor u albanskoj štampi. Potom je bio ambasador u Švajcarskoj i Lihtenštajnu. Živi u Tirani.
Kontakt: mehmetelezi@gmail.com, FB elezimehmet
Mevlude Skuroshi
S druge strane
Mevlude Skuroshi je iz Mitrovice. Studira književnost u Frankfurtu.
Kontakt: mskuroshi@gmail.com
Mihailo Marković
Konkurs
Mihailo Marković živi i radi na Cetinju. Čast mu je što je njegova prva objavljena priča dio ovog važnog zbornika. Političke nauke završio je u Rimu, radio na raznorodnim projektima civilnog društva u Crnoj Gori i Evropi. Od svih poslovnih i volonterskih angažmana, najponosniji je na rad u oblasti unapređenja položaja osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori.
Milica Lukić
Raspust
Milica Lukić (1999.) diplomirala je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Pisala je scenarije za filmove i serije, kao i dramske tekstove. Film „Dzonika“ rediteljke Ane Đurović, čiji scenario potpisuje, prikazan je na regionalnim i svetskim festivalima (Martovski filmski festival u Beogradu, Brač Film Festival u Supetru, Festival Filmski Front u Novom Sadu, itd.). Selektorka je Internacionalne selekcije festivala kratkog filma Najkraći dani. Njena kratka priča „Crvljive trešnje“ objavljena je u zbirci radova „Rukopisi 46“, 2023. godine.
Kontakt: milicalukic99@gmail.com, Facebook milica.lukic.739
Miloš Perišić
Cijanid
Miloš Perišić je rođen 1992. godine u Aranđelovcu. Više od deset godina živeo je u Amsterdamu, Rimu i na jugu Francuske. Sa pričom „Reči“ osvojio je treće mesto na međunarodnom književnom konkursu Biber 05. Nagradu Leposava Mijušković za najbolju LGBT prozu na srpskom jeziku dobio je 2022. godine za pripovetku „Rutava Mara“. Na jesen 2024. istoimeni film ušao je u predprodukciju. Autor je lirskog romana „Opatija Svetog Vartolomeja“.
Monika Herceg
Tijela od vode
Monika Herceg rođena je u Sisku 1990. Objavila je tri zbirke poezije i knjigu dramskih tekstova. Dobitnica je više od dvadeset književnih nagrada, među ostalim i nagrade CEI-a Award for Young Writers i – za knjigu poezije „Lovostaj“ – velike europske bijenalne nagrade European Poet of Freedom koja se dodjeljuje u Gdanjsku. Knjige poezije prevedene su joj na desetak jezika. Živi i radi u Zagrebu. Biciklira, trči i pleše kad god može. Vodi nekoliko književnih projekata u sklopu Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog PEN centra. Urednica je u izdavačkoj kući Fraktura.
Nives Madunić Barišić
Cipele
Nives Madunić Barišić dramaturginja je i književnica. Osim što s kazalištima surađuje kao dramaturginja, napisala je niz nagrađenih igrokaza i desetak romana i slikovnica za djecu. Autorski dramski tekstovi izvođeni su joj na radiju i u kazalištima. U antologiji Tomislava Sabljaka „Svaka priča na svoj način – hrvatska ženska priča Večernji list , 1964 – 2004.“ tiskana joj je prva priča koju je napisala za odrasle. Roman za odrasle „Žene koje vrište u sebi“ ušao je u finale Nagrade Ksaver Šandor Gjalski 2024. Autorica živi i radi u Zagrebu.
Kontakt: ljubacc@gmail.com, https://hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/clanstvo/clan/nives-madunic-barisic
Simon Marić
Amerika hito
Simon Marić rođen je 1988. u Beogradu. Završio je studije engleskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu u istom gradu. Autor je dve knjige za decu, kao i „Enciklopedije savamalskih bića“ (Everest Media, 2016.), knjige kratkih priča koja se bavi istorijom i životom ove beogradske četvrti. Na domaćim konkursima je više puta nagrađivan za prozu, a priče su mu objavljivane i u nekoliko časopisa i zbornika. Šestinu života proveo je u Japanu, a sada opet živi u Beogradu.
Slobodanka Boba Đuderija
Meštar
Rođena sam 2.11.1963. u Šibeniku, na Dan oslobođenja Šibenika. Od 1965. živim u Splitu. Prvi javni literarni početci bili su mi na blogu Marchelina i u Slobodnoj Dalmaciji, gdje sam objavljivala humoreske u podlistku Pomet, pod uredništvom Ćiće Senjanovića. Pisala kolumne za portale i tiskane medije u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini. Autorica nekoliko zbirki kratkih priča, dvije zbirke poezije i jednog romana. Članica sam Hrvatskog društva pisaca.
Kontakt: Patreon https://www.patreon.com/c/Bobaduderija
Srđan Miljević
Nikad nisam rekao tata
Srđan Miljević (1985.) diplomirani je filolog opšte književnosti i teorije književnosti i mastermenadžer u kulturi. Angažovan je na projektima u oblasti ljudskih prava i pomirenja. Njegove priče nagrađivane su na regionalnim konkursima u Zagrebu, Banjaluci, Beogradu, Nišu… Priča „Ja, dželat“ nagrađena je drugom nagradom na Festivalu europske kratke priče 2017. Na projektu Write the Change za mlade iz regiona bio je mentor kreativnog pisanja. Prvu zbirku kratkih priča „Svima nam je prvi put“ objavljuje 2019. godine. Živi i radi u Beogradu.
Tamara Kovačević
Univerzalno sredstvo
Tamara Kovačević je rođena u Beogradu 1976. godine. Piše kratke priče i poneku pesmu.
Kontakt: https://tamarrako.com/
Tatjana Sikima
Kredenac
Tatjana Sikima je rođena 1973. godine u Sisku, SR Hrvatska, SFRJ. Tu je 1979. godine primljena u pionire, a tu u miru završila i osnovnu i srednju školu. Kroz školovanje je bila nosilac brojnih nagrada za pesništvo. Od 1991. živi i radi u Beogradu. Radi kao novinar i producent u Dopisništvu Austrijske radio-televizije ORF. Piše kratke priče i poeziju, a ponekad dobije nagradu na konkursima kada se seti da pošalje rad. Dosad je objavljivala u raznim časopisima koji se bave kulturom. Mama i baka.
Kontakt: FB @tatjana.kovacevic.s
Tena Lončarević
Kako ubiti čovjeka
Tena Lončarević rođena je 1978.g. u Vinkovcima. Profesorica je hrvatskoga jezika i književnosti, živi i radi u Županji. Autorica je zbirki kratkih priča „Nijemi monolozi“ (Matica hrvatska, Vinkovci, 2020.) i „Kuću treba srušiti“ (Fragment, Split, 2024.). Voli svoju obitelj, riječi, fotografiju i psa.
Vladimira Becić
Dječak koji je volio zvona
Vladimira Becić, rođena 1971. godine u Zadru. Autorica brojnih kratkih priča i tri romana: „Orsia“ (2013.), „Kuća slomljenih lutaka“ (2019.) i „Početna nit“ (2019.) uz koji se nadovezuje i njena prva samostalna izložba „Nit po nit“. Dobitnica nagrada na natječaju „Simha Kabiljo“ koji organizira židovska kulturna scena „Bejahad“ (2009.) i na West Herzegowina Festu (2019.). Osim pisanja i slikanja, tradicionalno se bavi lovom na legende i brigom za svoje životinjske i biljne kućne ljubimce.
Kontakt: vladimirabecic@yahoo.com